Tko je sve pozvan u Trumpov Odbor za mir?

Uoči Davosa, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u srijedu da je pristao pridružiti se odboru, unatoč ranijim kritikama odbora i njegova tijela koje nadzire primirje u Gazi.

Povelja odbora još nije javno objavljena, no nacrt do kojeg je došla agencija Associated Press pokazuje da bi velik dio ovlasti bio koncentriran u Trumpovim rukama. Kako se navodi u nacrtu, uplata od milijardu dolara osigurava stalno članstvo.

Djelokrug Odbora za mir širi se izvan Gaze

Čini se da Trumpova administracija sada Odbor za mir zamišlja s daleko širim djelokrugom, koji nadilazi Gazu.

U pismima poslanima u petak raznim svjetskim čelnicima s pozivom na pridruživanje odboru, Trump je naveo da će "krenuti u hrabar novi pristup rješavanju globalnih sukoba”, sugerirajući da bi mogao djelovati kao konkurencija Vijeću sigurnosti UN-a, najmoćnijem tijelu te globalne organizacije osnovane nakon Drugog svjetskog rata.

Nacrt povelje odbora, koji je dostavio europski diplomat, a američki dužnosnik u ponedjeljak potvrdio kao točan, koristi širok i ambiciozan jezik za opis ciljeva tog tijela.

U njemu se naglašava "potreba za okretnijim i učinkovitijim međunarodnim tijelom za izgradnju mira” te se navodi da "trajni mir” zahtijeva "hrabrost da se odmakne od pristupa i institucija koje su se prečesto pokazale neuspješnima”. Dodaje se i cilj "osiguravanja mira na mjestima gdje se on predugo pokazivao nedostižnim”.

Prema povelji, predsjednik odbora - za kojeg Trump kaže da će to biti on - ima ovlast pozivati države članice, odlučivati u slučaju izjednačenog glasovanja, određivati učestalost sastanaka te osnivati ili raspuštati podružna tijela.

Troškovi Odbora za mir financirat će se doprinosima država članica, koje imaju mandate od tri godine. Članovi koji u prvoj godini uplate "više od jedne milijarde američkih dolara u gotovini” mogu osigurati stalno mjesto u odboru, stoji u nacrtu.

Pozvane su zemlje diljem svijeta

Uz Izrael, sudjelovati su prihvatili Azerbajdžan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Maroko, Vijetnam, Kazahstan, Mađarska, Argentina, Armenija i Bjelorusija.

Pozivna pisma Trump je poslao i britanskom premijeru Keiru Starmeru, paragvajskom predsjedniku Santiagu Peñi, kanadskom premijeru Marku Carneyju, egipatskom predsjedniku Abdel-Fattahu el-Sissiju te turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu.

Rusija, Ukrajina, Kina, Kosovo, Indija, Slovenija, Hrvatska, Tajland i izvršno tijelo Europske unije također su objavili da su primili pozive.

Glasnogovornik britanskog premijera Toma Wellsa rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra poziv te da postoji zabrinutost zbog mogućeg sudjelovanja Rusije.

Kremlj trenutačno "proučava detalje” i u kontaktima sa Sjedinjenim Američkim Državama tražit će razjašnjenje "svih nijansi”, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Njemačka je dala suzdržan i neobvezujući odgovor, a glasnogovornik kancelara Friedricha Merza, Stefan Kornelius, rekao je u ponedjeljak da njegova zemlja dijeli "cilj služenja miru u svijetu”, ali da Ujedinjeni narodi i dalje ostaju "središnji multilateralni okvir za upravljanje međunarodnim krizama i sukobima”.

Još nije jasno koliko će i koji će drugi čelnici dobiti pozivnice.

Neki američki saveznici već su odbili sudjelovanje

Norveška, Švedska i Francuska zasad se neće pridružiti odboru, poručile su.

Nakon što je kasno u ponedjeljak čuo da se francuski predsjednik Emmanuel Macron vjerojatno neće pridružiti, Trump je rekao: "Pa, nitko ga ne želi jer će vrlo brzo izaći iz politike.”

Ostali odbori koji će surađivati s Odborom za mir

Bijela kuća priopćila je da će izvršni odbor raditi na provedbi vizije Odbora za mir.

Bijela kuća također je objavila članove još jednog tijela, Izvršnog odbora za Gazu, koji će, prema sporazumu o primirju, biti zadužen za provedbu zahtjevne druge faze dogovora. To uključuje raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih snaga, razoružavanje palestinske militantne skupine Hamas te obnovu ratom razorenog područja.